* User Login

Dobrodošli, Gost. Molimo prijavite se ili se registrirajte. Jeste li propustili svoj aktivacijski email?
19-05-2012, 11:24:26

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave

Odaberi jezik:
Ili se prijavite pomoću računa svoje društvene mreže

Pretraži

Autor Tema: Voćarstvo i vinogradarstvo  (Posjeta: 13962 )

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Voćarstvo i vinogradarstvo
« : 25-07-2007, 10:29:25 »
E sad,šta sam tražio to sam i dobio! Naravno da mi je drago zbog usvajanja mog prijedloga i postavaljanja kao moderatora.No da bih pokrenuo ovu temu moram se prvo malo prirediti i izaći sa aktuelnostima u svijetu voća i vinove loze.Ako netko ima kakav prijedlog ili pitanje bilo bi puno lakše započeti sa raspravom.Nadam se da će tema zaživjeti i da će biti zainteresiranih forumaša.Pozivam i Fenixa kad stigne da se pridruži ovdje jer ako me sjećanje ne vara,razumije se u stočarstvo a i to je neizostavni dio poljoprivrede.Vidite kolika se buka vjećito diže oko ministarstva i ministra poljoprivrede.Moglo bi nam ovdje biti zanimljivo!

Offline Zagreb-Forum

  • Mladi član
  • Postova: 587
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #1 : 25-07-2007, 12:15:45 »
Evo, ja sam u ovom podrućju potpuni laik, ali zašto se javljam? Zato jer imam vikendicu i tamo sada moji tast i punica uzgajaju voće i povrće (imamo nekolicinu mladih vočaka tipa jabuke, kruške, višnje i šljive). Ne znam koje sorte, no uglavnom, njih dvoje to zdušno okopavaju, obrezuju i sl. i to sa prilićnim uspjehom.

No, kako vrijeme teće tako niti oni neće to moći raditi vjećno, nego ću to morati ja kad tad uzeti pod svoje. Ili prodati vikendicu što ne želim ili sve zapustiti što bi bilo šteta, a ne vjerujem da utome neću nači i neku uživanciju.

Eh, tako razmišljajući mogu ti dati savjete za ovaj forum što bih ja kao poćetnik volio nači ovdje.

Mislim da nebi bilo loše za svaku pojedinu voćku/povrtnicu ili grupaciju istih pod svojom kategorijom nači informacije kao što su kada se sadi, kako se sadi, kako se obrezuje, kada, pa gnojenje, pa špricanje ćime i kako, a da bude najmanje štetno (ekološki!). Što, gdje najbolje uspjeva, pa nek si ljudi iz tako sortiranih informacija uzmu što im treba, a ostale detalje rješavamo kroz razgovor na forumu.

Dakle, tipa:

Kruška
- Sadi se tada i tada na takvim tlima, voli/nevoli vodu, sunce, koje podneblje hrvatske je napodobnije
- Gnoji se tada i ovakvim ili onakvim gnojivima
- Obrezuje se ovako i kada (pa slike kako, ali ne šeme i crteži nego fotke prije i poslije, kolko pupova ostavit i ostali trikovi. kako krošnju oblikvat
- Špricanje i druga zaštita od bolesti i nametnika
itd, itd.

Ali sve kratko i jasno. Danas više nitko ne uzima knjigu i plaća, kada ima internet pred nosom. Mislim da bi takav razvoj tvog foruma pridonio kvaliteti teme...

Pozdrav i puno uspjeha u vođenju. ZNam da će mi ti podaci trebati u skorijem životu +::top;

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #2 : 25-07-2007, 12:41:22 »
Hvala na dobrim željama(ali i ti si u ženskom kutku)pa uzvraćam i tebi.Nemoj da budeš onaj iz moje priče u temi o inv.fondovima.Znači nedaj vikendicu,jer to ti je spas protiv stresa i pizdarija koje te stišću svaki dan.Nije to toliko težak posao iz razloga što to treba shvatiti kao razonodu i uz nešto znanja ide to.Što se tiče onoga o opisu sorti i savjetima oko uzgoja istih a i fotografija(gdje ćeš meni to)nikakvih problema nema.Jesen će brzo pa i o proizvodnji vina možemo nešto reći jer i to radim sam....od grožđa a ne od kemije.Svako pitanje je dobro došlo i trudit ću se dati odgovor što prije.Ako imaš digitalac možeš uslikati te voćke da vidim u kakvom su stanju a nadam se da bi i sortu mogao odrediti i onda je puno lakše uočiti zahvate koje je potrebno primjeniti.

Offline Zagreb-Forum

  • Mladi član
  • Postova: 587
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #3 : 25-07-2007, 12:46:41 »
Da, vidim da sam i ja postao moderator (to nas je azriel uvalio da ne mora sve sam ćastiti :-\\ ), iako je kod mene za sada sve pusto, no ko sretniji od mene ako se ovaj forum konačno i ženama napuni!

Što se tiče vočaka i ostalog u svezi vikendice, sve si u pravu i neboj se, neću to prodavat nikada. Možda je jednom srušim (jer ju nisam ja gradio, pa sve ispoćetka, ali zemlju nedam!) Poslikat ću voćkice, ćim odem na grunt. No, bojim se da će to biti tek u devetom, jer sad idem malo na more...


pozdrav...

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #4 : 25-07-2007, 12:58:40 »
Samo jedna napomena!Zasad neću ali za koji mjesec otvaram temu o kolinju jer i to je u Slavoniji neizostavni dio jeseni ...i tradicija je to koju nesmijemo izgubiti.No da ne mješamo jabuke i kruške samo najavljujem otvaranje teme i neću više ovdje o tome.A možete i vi započeti odmah ako vas nešto zanima o tome i sami otvoriti temu.........imam strašne ideje i recepte.

Offline Zagreb-Forum

  • Mladi član
  • Postova: 630
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #5 : 25-07-2007, 15:22:06 »
Evo i mene. Imam par pitanja za one koji su malo bolje upućeni i imaju malo više iskustva na tom podrućju. Zalijevanje voća i povrća. Kada, pri tome mislim u koje doba dana? Jer jedni kažu ujutro jer zamlja nije toliko vrela pa korijenje ne doživi šok kad ga zaliješ hladnom vodom. Ok treba grijati vodu ali ne mogu to svi. Drugi kažu navečer jer ako se zalijeva ujutro kapljice vode koje su pale na lišće kod isparavanja u toku dana nprave štetu. Neznam točno koju vjerojatno malo spale lišće.
Što se kolinja tiče. Mislim da je to jedan prekrasan dio naše tradicije i ja sam potpuno za da se to ne izgubi. Ali; ako mi želimo u evropsku uniju nećemo smjeti klati na otvorenim prostorima ni doma.
Toliko barem imam saznanja za sada o tome.

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #6 : 25-07-2007, 19:23:53 »
Kako puno ljudi ima na okućnici nešto vočaka i poneki ćokot obićno stolne sorte koja ne zahtijeva pažnju kao one visoko kvalitetne sorte koje su i osjetljivije mislim da bi sada ipak trebali pristupiti jednom jednostavnom agrotehnićkom zahvatu.Kako je ove godine zbog iznimne topline sve krenulo i dospijeva ranije tako i poslovi moraju se malo ubrzati.Ovaj zahvat naizgled nema svrhu sad,ali jača ćokot za iduću godinu i poboljšava dozrijevanje ove godine.Ja sam to već obavio a mogli bi i vi koji imate nešto malo pa makar i dva tri ćokota.Šteta je da propadne,ima djece koja vole slatke bobice...kud ćeš veće priznanje.Ja djecu iz susjedstva pustim u dvorište i uživam gledajući ih kako njamaju.Jebeš flipsove i ćipsove,ućim ih kako je pravi slatkiš voće.Najstrašniji su kad slučajno otkinu granćicu,a ućim ih da paze i kako to drvo jako pati što iduće godine neće moći toliko toga dati.Jedan mali ima sad 6 god.zove me darkić... otrći kući mami po zavoj kako bih izljećio njegovu granu za iduću godinu.Razumijete li sada zašto volim to raditi?Ma kad se slete oko mene,niko sretniji .
Taj zahvat se zove vršikanje i vrlo ga je jednostavno obaviti.Vršikanje ili prikraćivanje svih mladica ćokota radi se u vrijeme kad prestane intenzivan rast mladica. To se dešava u drugoj polovici kolovoza ili mjesec dana prije berbe.Ili kako sam već rekao zbog uranjenog dozrijevanja i razvoja zelene mase to se može izvršiti odmah. Cilj vršikanja je odstranjivanje nedozrelih vrhova mladica i zaperaka. Time se ostvaruju povoljni uvjeti osvjetljenja i aeracije tj.prozraćivanja ćokota, olakšava se zaštita od bolesti i ubrzava se dozrijevanje grožđa i mladica. Taj zahvat jednostavno obavite vočarskim ili vinogradarskim škarama.Nemojte me pitati za razliku između tih škara,jer vjerujte da vam to ništa ne znači ako se ne bavite profesionalno tim poslom.

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #7 : 25-07-2007, 19:34:15 »
e moderatoru bolje ti nas pozovi da u praksi isprobamo slavonsko kolinje ( ja jesam)
malo sale
ideja za temu ti je prava jer mladi narastaj nema pojma kaj je kolinje misle da meso raste u frizideru
Ma nije problem,ako treba poslat ću kobasicu i poštom.No o tome kako sam rekao bit će posebna tema kad dođe vrijeme a ono brzo leti.A ćuj slobodno neko i sad pokrene temu sa prijedlozima,pitanjima i pogotovo receptima za neke delicije.Kako to definitivno ne spada ovdje molim da se suzdržimo za sada ili možda stvarno otvoriti odmah temu.Nemojte samo da si u startu napravim ovdje nered,koji će vrag to srediti,a znate moje sposobnosti..uhhh nedaj bože nikome.Hvala vam unaprijed.

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #8 : 25-07-2007, 19:50:39 »
ako krivo govorim darko brisi
vecina autohtonih biljaka kod nas prilikom smanjivanja inteziteta sunca i vrucine otvara svoje pore da preuzme vlagu iz okoline
 i prilikom same kondenzacije vlage u tlu tu sudjelije i korjen e posto se se to dogaca preko noci i normalno je da je bolje zaljevat navece neg po danu ili ujutro jer dio vode brze ispari a efekt je manji je biljka ne preuzima vodu je se stiti od prirodne klime

Ne govoriš krivo..ali ima nekih faktora koji su vrlo bitni no ljudi ne obraćaju pažnju na to.Recimo ovih dana temperatura tla na dubini od 2cm je bila 43°C u 20 sati.Zamisli temperaturu vode iz slavine u sudaru sa malim kapilarnim korjenćićima koji su skuhani.To je poput ljudskog infarkta.
Voda bi kao prvo trebala biti ustajala(ja imam naku staru veliku kadu koju punim vodom iz bunara)i ne više od 5°C hladnija od tla.I ja zalijevam navečer ali tek kad se rastanem od vas na ovom forumu.Ako zalijevate ujutro ipak pripazite da puno ne močite listove zbog temperatura koje rastu po nekoliko stupnjeva na sat pa dobijete već u 10 ujutro npr.list od paprike na lešo.Biljka otvara svoje pore i pokušava uhvatiti nešto vlage to je istina,no ovih dana je vlažnost zraka znala biti u većernjim satima oko 30%.I šta su jadne mogle uhvatiti?

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #9 : 25-07-2007, 20:08:48 »
I ja sam za tu opciju baš iz razloga kako sam objasnio jer šteta je ćesto nepopravljiva pa onda možemo samo zapjevati "Uzalud vam trud sviraći"i što je najgore sami smo krivi.

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #10 : 25-07-2007, 20:47:40 »
Da se nadovežem temi o vršikanju.Dakle sve što sam vam opisao bi trebalo izgledati otprilike ovako nakon zahvata(šta ću morao sam uslikati) i mjesec dana prije dozrijevanja otprilike.Vidite da ima dovoljno zelene mase a grozd je ipak slobodan za sunćevu svijetlost i toplinu koja na kraju odlućuje o udjelu šećera ali to je ipak puno važnije u vinarstvu nego u uobičajenoj konzumaciji grožđa,premda ipak volimo pojesti slađu nego kiseliju bobu .


Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #11 : 03-08-2007, 07:50:25 »
evo majstore ja danas pokosio gorice i postuco
e zaboravil sam slikat presu cir 90 let staru na spagu umesto kosa ti moras to poznat
dolazim u napast da ju stavim u funkciju
šteta što si zaboravio slikati,a ako i ne bude u funkciji ipak je to starina koju treba sačuvati.

Offline Zagreb-Forum

  • Početnik
  • Postova: 210
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #12 : 17-08-2007, 03:16:42 »
Da se nadovežem temi o vršikanju.Dakle sve što sam vam opisao bi trebalo izgledati otprilike ovako nakon zahvata(šta ću morao sam uslikati) i mjesec dana prije dozrijevanja otprilike.Vidite da ima dovoljno zelene mase a grozd je ipak slobodan za sunćevu svijetlost i toplinu koja na kraju odlućuje o udjelu šećera ali to je ipak puno važnije u vinarstvu nego u uobičajenoj konzumaciji grožđa,premda ipak volimo pojesti slađu nego kiseliju bobu .



Samo da se nadovežem... Što je temperatura zraka tijekom 2 kvartala zrijenja ploda vinove loze veća, samim time se dobiva veći postotak prirodnog slada, a time i kvaliteta vina... tako da recimo uz "Graševinu" se sadi "Štajerska belina". Graševina sama po sebi je slatkasta, pa joj se dodaje štajer, jer je kiselija sorta...Krasan plod imaš, za svaku pohvalu.

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #13 : 17-08-2007, 08:18:02 »
Samo da se nadovežem... Što je temperatura zraka tijekom 2 kvartala zrijenja ploda vinove loze veća, samim time se dobiva veći postotak prirodnog slada, a time i kvaliteta vina... tako da recimo uz "Graševinu" se sadi "Štajerska belina". Graševina sama po sebi je slatkasta, pa joj se dodaje štajer, jer je kiselija sorta...Krasan plod imaš, za svaku pohvalu.
Ovo za Graševinu i belinu priznajem da prvi puta ćujem iako sam obišao i Kutjevaćke i Erdutske vinograde i dosta malih privatnih.Nisam čuo da može biti toliko sladora i da se mora "zakiseliti",već se ćesto dodaje slador pogotovo u lošijim godinama kad on dođe oko 14-15%.Šta bi tek trebalo uraditi sa Rizlingom koji je slađi od Graševine?Bez uvrede,vidim da si iz Vrbovca(možda znaš M.Šoštarića,bili smo u JNA zajedno)a vina iz tih krajeva slove kao kisela,pa je to možda razlog,a možda ljudi iz tog djela jednostavno tako vole taj svoj mislim da se zove "cvićek".Kod nas kad je Graševina onda je to čista jer sladora nikad nije previše!Hvala ti na javljanju jer i ja volim naučiti nešto novo!

Offline Zagreb-Forum

  • Stari Korisnik
  • Postova: 1343
  • Spol: Muški
Odg: Voćarstvo i vinogradarstvo
« Odgovori #14 : 17-08-2007, 10:23:51 »
cvicek ti je zasticen na dolenskem i to ti je rose vino specificno je bas radi kiselosti a u njega ti ide vise sorti grozda
a za te krajeve oko vrbovca pa i okolina krizevaca jesu domacija kisela vina
pa tako sam i mislio,i ovdje ljudi prave vino od raznih sorti i na kraju ispadne rose ali ne kiselo,jednostavno ovdje ljudi ne vole kisela vina.razumijem za cvićek ipak je to tradicija ali graševinu "pokvariti" kiselošću to je grijeh,no svaki kraj lijepe naše ima svoje obićaje,tradiciju,kulturu, pa je tako sa proizvodnjom i konzumacijom vina.drugaćija su istarska od dalmatinskih,slavonska od zagorskih ali svuda ima podjednako jako dobrih i onih malo manje dobrih do loših.